VANJSKA I UNUTARNJA POLITIKA
Proklamirani vanjskopolitički prioriteti Republike Srbije su pristupanje euroatlantskim integracijama - Europskoj Uniji; normalizacija i razvoj odnosa sa susjednim državama te jačanje regionalne suradnje; razvoj odnosa s velikim silama s posebnim naglaskom na revitalizaciju i unapređenje odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, konstantno afirmiranje političkih, kulturnih i gospodarskih veza s Ruskom Federacijom te jačanje odnosa s NR Kinom; obnova tradicionalnih veza sa zemljama Azije, Afrike i Latinske Amerike.
Pregovori između Srbije i Europske Unije o stabilizaciji i pridruživanju počeli su 10. listopada 2005. Njihov napredak ovisi, uz ostalo, o napretku suradnje RS i ICTY-a. Vezano uz suradnju s ICTY, Srbija je u srpnju 2008. godine uhitila i izručila optuženog Radovana Karadžića, dok za optuženima Ratkom Mladićem i Goranom Hadžićem i dalje traga. Pregovori za sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju doveli su do njegovog potpisivanja 29. travnja 2008. godine. Sporazum je ratificiran u Narodnoj skupštini Srbije 9. rujna 2008., a od 1. veljače 2009. Sukladno ostvarenim koracima prema integraciji u EU, Srbija je u prosincu 2009. godine u Stockholmu podnijela zahtjev za članstvo u EU.
Važan dio integracijskog procesa Srbije bili su i pregovori o dobivanju vizne liberalizacije (ukidanje viza za putovanja državljana Srbije) sa zemljama Schengenskog sporazuma. Nakon niza reformi provedenih prvenstveno u području pravosuđa i unutarnjih poslova temeljem tzv. „mape puta“ Europske komisije iz 2008. godine, Srbija je 19. prosinca 2009. godine (zajedno s Makedonijom i Crnom Gorom) dobila bezvizni režim za putovanja svojih državljana u zemlje Schengenskog prostora.
Kad je riječ o integraciji Srbije u sigurnosne i obrambene saveze, zemlja je 2006. pristupila Partnerstvu za mir. Pristupanje NATO savezu predmet je brojnih debata u zemlji, a do sada nisu poduzeti konkretni koraci ka članstvu.
Što se tiče odnosa prema Kosovu, Srbija i dalje čvrsto stoji na stajalištu da nikada neće priznati kosovsku neovisnost. U tom smislu, Srbija je 2008. godine preko Opće skupštine UN – a uputila inicijativu da Međunarodni sud pravde donese savjetodavno mišljenje o međunarodnopravnoj utemeljenosti neovisnosti Kosova. Istodobno, međunarodna zajednica pokrenula je inicijativu da se krene u praktičnu primjenu odnosa Srbije i Kosova, bez da se pri tome dira u statusna pitanja.
Članstvo u međunarodnim organizacijama
U skladu s odredbama Beogradskog sporazuma (2002.) i Ustavne povelje SCG (2003.) Srbija je pravna slijednica državne zajednice Srbije i Crne Gore u svim međunarodnim organizacijama u kojima je državna zajednica bila član: UN i organizacije iz sustava UN, OESS, VE.
Srbija je punopravna članica Pakta za stabilnost JIE, Inicijative za suradnju i jugoistočnoj Europi (SECI), Srednjeeuropske inicijative (SEI), Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), Jadransko – jonske inicijative (JJI), Inicijative za suradnju na Dunavu (austrijsko - rumunjska inicijativa), Dunavske komisije i depozitar Beogradske konvencije o slobodnoj plovidbi Dunavom, Savske komisije, MARRI inicijative. Srbija također ima status promatrača u Pokretu nesvrstanih zemalja. |